Voćne Sadnice Dunja

Voćne Sadnice Dunja

vocne-sadnice-dunja

dunja

DUNJA ili Cydonia oblonga je jabučsto voće iz roda ruža. Botaničko ime „Cydonia“, dobila je po starom nazivu za grčki grad Hanija (sa ostrva Krita). Još u antičko vreme, kod Starih Grka, bila je simbol stvari, kao što su na primer: lepota, ljubav, sreća, plodnost, neprolaznost itd. Prirodni areal dunje je Mala Azija i kaspijski basen.  U prirodi stablo dunje može da naraste  od 4 do 6 m, ali treba napomenuti da je prirodni oblik dunje žbun, ali se veoma lako može gajiti i kao stablašica. Razmnožava semenom, reznicama, položenicama, nagrtanjem, izdancima i kalemljenjem. Raste najviše u reonima gde uspevaju i vinogradi, jer je biljka koja voli toplotu i svetlost. Koren joj je jako plitak, pa tako njegov najveći deo je na dubini do 30 cm.

 Životni vek dunje je obično 30 do 40 godina. Prve plodove, daje u drugoj godini od sadnje, dok je značajniji rod od četvrte. U desetoj godini postiže maksimali rod. Ako se gaji plantažno, jedno stablo rodi od 10 do 60 kg, dok pojedinačna, velika stabla, mogu da rode i preko 200 kg. List dunje je karakterističan, okruglast, tamno zelene boje, sa maljama sa donje strane, koje list starenjem  gubi. Veličina lista varira od sorte do sorte, pa tako Leskovačka ima sitniji list od Vranjske. Karkteristično je to, kada je o lišću dunje reč, da je aktivno do duboko u jesen i da i preko zime veoma teško opada. Dunja kasno cveta, u maju  mesecu, a cvet joj je bele boje sa prelivima koji vuku na ružičasto. Vreme cvetanja je jako dugo, čak i 20 dana. Postoje samooplodne, sorte koje su samo delimično samooplodne i one koje moraju da imaju oprašivače. Plod može kod pojedinih sorti biti težak i preko 1 kg. Pokožica je glatka i maljava, limun žute boje i prijatnog aromatičnog mirisa.  Plod se javlja u dve varijacije: jabukolik i kruškolik i jako je bogat vitaminima i hranljivim materijama. Ima puno vitamina C, pektina, čak 20%  sluzi,oko 8 % šećera, 15 % masnog ulja, jabučne kiseline oko 1%, zatim sadrži kalijum, natrijum, cink, gvožđe, bakar, mangan, amigdalin, emulzin, tanin itd.  Naročito je interesantno seme dunje, koje sadrži različite sluzi, ulja, pa čak i otrovni cijanid glikozid. Ono se dosta koristi u izradi lekova, koji se koriste u tretiranju kašlja, opekotina, proliva, ali i u kozmetici i industriji. Naravno, dunja se upotebljava za pravljenje ukusnih sokova, kompota, slatka, a danas se sve više koristi za rakiju, koja je na ceni, zbog šmeka koji ima.

dunja-uzgoj

KLIMA I ZEMLJIŠTE POGODNO ZA UZGOJ DUNJE

Dunja je biljka koja jako voli svetlost i toplotu i lako strada na terenima gde su jake zime i ima ranih jesenjih i kasnijih prolećnih marazeva. Za pravilan razvoj joj je potrebna dovoljna količina vode, ali pristojno podnosi i sušne periode. Ne voli vetrovita mesta, jer zbog plitkog korena, posle obilnijih kiša, dolazi do nakretanja stabala, onda drvo je dosta krto, pa dolazi do lomljenja grana, a i pred berbu može doći do opadanja plodova. Dunja dobro podnosi sušu. Prevelika vlažnost vazduha negativno utice na kvalitet plodova.

 Što se zemljišta tiče, dunja je veliki probirač zemljišta, jer kao što smo rekli, njen koren je žiličast i većim delom se razvija u gornjem sloju zemljišta, do dubine od 30cm. Najbolje uspeva na propustljivim, ocednim, rastresitim, plodnim zemljištima. Nepogodna za dunju su peskovita, suva i zemljišta sa dosta krečnjaka, jer na takvim zemljištima pati od hloroze. Dunji takode ne odgovaraju ni suvise vlažna i hladna, zaslanjena i zabarena zemljišta.

NAJPOZNATIJE BOLESTI I ŠTETOČINE

 Najpoznatije bolesti dunje su: Ervinija ili palež dunje, Monilija dunje, pepelnica dunje, lisna crna pegavost dunje, medavost lista dunje i trulež plodova. Od štetočina, pomenućemo sledeće: breskvin smotavac, jabukin smotavac, zelena lisna vaš, rutava buba, moljci, cvetojedi, mineri lista, potkornjaci, sipci, smotavci pupoljaka i td. Dunja se uspešno može zaštititi sa 6 do 8 tretiranja. Kao što smo rekli i za neke druge voćne vrste i dunja je podložnija napadima bolesti i štetočina u plantažnom sistemu uzgoja.

PODLOGA

 Dunja se najčešće u rasadničarskoj praksi kalemi na klonove divlje dunje –  MA, ređe na BA 29.  Ppored toga, ona se može kalemiti i na  beli glog i oskorušu. Dunja MA , kao podloga, odlicno se ožiljava i vrlo dobro ukorenjava. Od svih ona je najotporniji prema mrazu. Stabla kalemljen ana nju su srednje bujna i potreban im je naslon. Ako hoćemo visoke prinose i dobar kvalitet plodova, ovakve sadnice treba saditi  na dubokim, plodnim, rastresitim i umereno vlažnim zemljištima.

SADNJA

 Broj sorti dunje je relativno mali i ogranicen je na korišcenje svega nekoliko sorti u praksi. Kod nas se najčešce koriste leskovacka i vranjska dunja. Prilikom izbora mesta za podizanje dunjika treba obratiti pažnju na nadmorsku visinu, ekspoziciju i nagib terena.  Pre sadnje zamljište na kome planiramo da podignemo zasad standardno pripremamo: čišćenje terena, ravnanje, melioracija, rigolovanje. Sledeći korak je razmeravanje parcele.  Rastojanje izmedu redova i u samom redu zavisi od: podloge, bujnosti sorte, uzgojnog oblika, tipa zasada. Najčešće se dunja sadi na rastojanju 4m, red od reda, sa 3m, sadnica od sadnice.

SORTE

dunja-leskovacka

LESKOVAČKA dunja daje plodove od 300 do 500g. Njihov oblik je jabučast, imaju glatku pokožicu, bez malja. Pokožica ploda je svetložuta i mirišljava, a meso belo, čvrsto, sočno i aromatično.  Sazreva u oktobru meseca. Stablo je srednje bujno,  okruglaste krune. Kasno cveta i radja redovno. Osetljiva je na štetne insekte, smotavce plodova. Otporna na mraz. Leskovaccka dunja je jedna od najboljih sorti na svetu. Koristi sepravljenje sokova u  industrijskoj prerado. Dobar oprašivač za nju je Vranjska dunja, poznatija i kao “Dunjac”.

dunja-vranjska

VRANJSKA ili DUNJAC  je dunja kruškolikog oblika koja daje  vrlo krupne plodove, teške od  500g do kilogram. Pokožica maljava, zlatnožute boje i neravna. Meso je žuto, kiselkasto-slatko i sunđerasto.  Slabijeg je kvaliteta od Leskovačke dunje. Sazreva u oktobru. Stablo bujno, krupnog lišća, dekorativno. Osetljiva na štetne insekte, smotavce plodova , a plod osetljiv na uboje. Oprašivač joj je Leskovačka dunja.

dunja-sampion

ŠAMPION je američka selekcija dunje.  Ima krupne plodove, prosečna mase je oko 360g. Stablo je bujnog rasta. Oblik ploda je kruškast, a pokožica limun žute boje. Meso umereno sočno,  slatko-kiselo i mirišljavo. Sazreva u oktobru. Osetljiva je ne smotavce plodova. Obilno i  redovno rađa,. Šampion je samooplodna je sorta dunje.

TRIJUMF je bugarska sorta dunje. Nastala je ukrštanjem Pazardžijske sa Češkom dunjom. Prosečna masa ploda jeboko 500g.  Kruškastog oblika, ima glatku površinu, bez izraženih rebara, sem u delu prema čašici i slabo je maljava. Pokožica je zelenkasto-žute boje. Meso je beličasto-žuckasto, dobrog kvaliteta, krto, umereno sočno, izrazito nakiselo, aromatičn, bez prisustva kamenih ćelija. Plod sadrži oko 14,30% suve materije, 9,36% ukupnih šećera i 1,34% ukupnih kiselina. Stablo je umereno bujno, sa  jakim deblom i okruglastom krunom. Cveta srednje rano. Veoma rano prorodi i dobro i redovno rađa. Sazreva u drugoj polovini oktobra, dosta kasno kada se već uveliko javljaju rani jesenji mrazevi, zbog čega nije pogodna za gajenje na podrucjima van vinogradarske zone. Dobri oprašivači za nju su : Asenica i Hemus.

dunja-hemus

HEMUS je sorta poreklom iz Bugarske. Nastala je ukrstanjem Pazardžijske i Češke dunje. Stable je umereno bujno, siroko razgranate krune. Plod je krupan, prosečne mase oko 450g. Pokožica je tanka, bledo-zelenkasto žute boje. Prekrivena je maljama. Meso ploda je krem-beličasto, krto, nežno, umereno sočno, kiselkasto i prijatnog ukusa sa izraženom aromom. Odlicni su za sve vidove prerade, a mogu da se konzumiraju i u svezem stanju. Sazreva krajem septembra i u prvoj polovini oktobra

vocne-sadnice-dunja